Kako će nam opet ukrasti glasove

Čudna je biljka ta predstavnička demokracija, u našem slučaju tumači ju jedna veoma pristrana matematička metoda, a ne stvarno stanje stvari na terenu, naime, svi mi bez obzira na političke preferencije želimo da naš glas koji je dat stranci ili osobi u koju polažemo svoje izborne nade, postane naš stvarni predstavnički glas u Saboru Republike Hrvatske, a ne glas koji velike čini još većima na račun malih.

Da li je situacija sada takva, da li naš glas postaje predstavnički glas u Saboru Republike Hrvatske? Na žalost ne, pojedu ga siti!

Izborni zakon od samih početaka neovisnosti RH je krojen na način da pogoduje velikim strankama, tako da u konačnici ako preferirate neku manju stranku, najizglednija mogućnost je da će se vaš glas zahvaljujući D’Hondtovoj metodi preliti velikim strankama, koje u stvarnosti nisu zaslužile toliki broj zastupnika jer nisu osvojile takav broj glasova da bi isti bio jednakoznačan stvarnom stanju izborne glasačke volje.

Postavlja se pitanje da li se onda po ovakvom izbornom zakonu kakvog imamo isplati izlaziti na izbore? Naravno da se isplati, svaki naš glas je polog za budućnost, koliko god nam se ne sviđao ovakav način obračunavanja glasova, bitna stavka je ipak izaći na izbore i zaokružiti opciju koju smatrate svojim izborom, jer se nakon prebrojavanja glasova dolazi do spoznaje kako biračko tijelo mijenja svoje preferencije, velike stranke primjećuju kako im broj glasova bez obzira na izbornu pobjedu pada, a samim time primaju na znanje kako njihova politika uživa sve manje povjerenje biračkog tijela, a to u konačnici dovodi do promjena.

Iz tog razloga se ne trebamo čuditi kada vidimo kako se stvaraju široke koalicije političkih stranaka baš iz razloga kako glasovi ne bi bili raspršeni, a samim time poklonjeni suprotnoj političkoj opciji.

Za one kojima baš nije jasno kako to funkcionira u praksi neka u nastavku teksta pročitaju kako je to zahvaljujući D’Hondtovoj metodi postala legalizirana odnosno ozakonjena demokratska pljačka glasova koja odgovara samo velikim strankama i njihovim satelitima, moram ustvrditi kako mi nije žao tih političkih satelita, u konačnici oni nestaju, a na sljedećim izborima se pojavljuju novi politički sateliti koji u svojoj kratkovidnosti postupaju kao njihovi prethodnici, pomažući velikim strankama u ostvarenju političke moći i uhljebljivanju njihovog kadra i sve to samo radi svoje kratkoročne dobiti.

D’Hondtova matematika u službi politike

D’Hondtov sustav ili metoda je metoda raspodjele glasova u zastupničke mandate u sustavu razmjernog predstavništva. Metoda je ime dobila po belgijskom matematičaru Victoru D’Hondtu, njegova metoda raspodjele glasova prvi put je primijenjena u Belgiji 1899.

Prema ovom sustavu najprije se izračuna biračka masa svakog popisa koju čini ukupan broj za izborni popis danih glasova u izbornoj jedinici. Biračka se masa tada dijeli s 1, pa s 2, 3, itd. i tako dok se ne dođe do onog broja koji je jednak broju zastupnika koji se biraju u određenoj izbornoj jedinici. Dobivene rezultate tada treba poredati po veličini te odbrojiti od najvećeg prema najmanjem onoliko koliko se zastupnika bira. Posljednji rezultat koji se tako dobije jest zajednički djelitelj.

Sa zajedničkim djeliteljem zatim treba podijeliti biračku masu svake liste. Pojedina lista, odnosno stranka koja ju je istaknula dobit će onolik broj zastupnika koliko se puta zajednički djelitelj nalazi u njezinoj biračkoj masi. Jednostavnije rečeno, broj zastupničkih mjesta koje je određena stranka dobila odgovara rezultatu dijeljenja biračke mase liste te stranke sa zajedničkim djeliteljem.

Pretpostavimo kako je na izborima u jednoj izbornoj jedinici u kojoj se bira 5 zastupnika popis stranke A dobio 4160, popis stranke B 3380 i popis stranke C 2460 glasova. Ti izborni rezultati svake liste predstavljaju njihovu biračku masu. Kako je utvrđena biračka masa svake liste, ona se dijeli s 1, 2, 3, 4, 5 te se dobiveni rezultati poredaju po veličini.

Od svih dobivenih rezultata izabrati peti po veličini, jer se bira pet zastupnika, a to je 1690. Taj je broj zajednički djelitelj i njima valja podijeliti biračku masu svake liste:

• Birači liste A – 4160 : 1690 = 2 zastupnika
• Birači liste B – 3380 : 1690 = 2 zastupnika
• Birači liste C – 2460 : 1690 = 1 zastupnik

Iz dobivenih rezultata slijedi kako su liste stranaka A i B dobile po dva zastupnička mjesta, dok je lista stranke C dobila jedno zastupničko mjesto. Vidljivo je da se pri dijeljenju biračke mase najčešće dobiva rezultat s ostatkom koji valja zaokružiti tako da se primjenom D’Hondtove metode ne postiže pravilna zastupljenost u predstavničkom tijelu.

Zanimljiva je činjenica kako D’Hondtovu metodu u svijetu u svom izbornom zakonodavstvu primjenjuje 21 država, a među njima skoro sve države u našem okružju, nametnuta nam je nepravedna metoda koja je odavno trebala otići u ropotarnicu povijesti, ali eto vlast je veoma slatka i mila velikima, a shodno tomu gospodin D’Hondt još uvijek hoda među nama i nema namjeru napustiti ovaj svijet!

Zato dragi birači, bez obzira na trenutni „gubitak“ vašeg glasa, ostanite pri svom prvobitnom političkom stavu i izboru, te nemojte dozvoliti nametnuto mišljenje velikih kako glas treba dati njima, jer u suprotnom propada, vaš glas definitivno nije propao, vi ste svoj glas dali opciji koju želite vidjeti kao svog predstavnika, a samim time svima pokazali kako se vrijedi boriti za bolji život.

Dean Mladenović

Dean je izvršni urednik na www.bloggers.media. Glavne internetske preokupacije koje voli su internet marketing i praćenje utjecaja interneskih medija na korisnike. Veliki ljubitelj blogova kao vrela informacija, zanimljivih priča i jedinstvenih misli.