Čista ljubav
26/03/2015Long walk day – dan kada smo dugo hodali
02/04/2015Građanski neposluh
„Danas se čovjek ne može povezati sa vladom, a da sebe ne obeščasti. Nije naša dužnost da spašavamo svijet od zla, ali je naša dužnost bar da ne okaljamo svoje ruke i ne pružati mu praktičnu potporu.“
H. D. Thoreau
„Pod vladom koja bilo koga nepravedno zatvara, pravo mjesto za pravednog čovjeka također je zatvor.“
H. D. Thoreau
„Govoreći praktično i kao građanin, za razliku od onih koji sebe nazivaju protivnicima svake vlade, ja ne tražim trenutačno ukidanje vlade, nego trenutačno bolju vladu.“
H. D. Thoreau
Građanski neposluh je nenasilan otpor prema zakonima i zahtjevima vlasti, te izražava osobno moralno neslaganje pojedinca ili grupe prema politici koju vlast provodi. U mnogim je povijesnim zbivanjima građanski neposluh omogućio razvoj cjelokupnog civilizacijskog društva.
Građanski neposluh ne podrazumijeva zločinačke aktivnosti motivirane sebičnošću, mržnjom, ljutnjom, okrutnošću i neuračunljivošću. Građanski neposluh je odraz savjesnosti, ozbiljnosti, iskrenosti i moralnog uvjerenja, javna komunikacija i nenasilno ukazivanje na probleme u društvu.
Henry David Thoreau (1817.-1862.) snažno je inspirirao L.N.Tolstoja, Marcela Prousta, Mahatma Gandhija, Martin Luther Kinga, J. F. Kennedyja i mnoge druge. Njegov esej „Građanski neposluh“, objavljen davne 1849.godine i danas je dojmljivo štivo.
U „Građanskom neposluhu“ on pojašnjava da građani imaju moralnu obavezu suprotstaviti se vlasti onog trenutka kada prepoznaju da vlast čini nepravdu. U tekstu pisanom prije gotovo 170 godina on podrobnije pojašnjava kako je opće poznato da se u vrhu države nalaze egoistični i korumpirani ljudi motivirani isključivo osobnim interesom. Građani koji podržavaju takvu vlast plaćajući joj namete smatraju se suodgovornima za nepravde koje vlada čini. Kolektivnim neposluhom se vrši pritisak na vladu kako bi promijenila nepravednu politiku ili odstupila s vlasti.
Thoreau, gorljivi zagovornik osobne i građanske slobode, svojim je nepokolebljivim stavom dosljedno i odlučno odbijao povinovati se tada važećim zakonima i plaćati porez jer nije podržavao američku politiku ratovanja, ograničavanje individualnih sloboda i ropstvo.
Najpoznatiji primjeri građanskog neposluha su Mahatma Ghandi s Pokretom otpora tijekom borbe za neovisnost od Britanske kolonijalne dominacije, Mendela u borbi protiv apartheida u Južnoj Africi, Martin Luther King u borbi crnaca za građanska prava. Najsvježiji primjer građanskog neposluha je aktivističko djelovanje I.V. Sinčića i Živog zida u borbi za monetarni suverenitet i protiv dužničkog ropstva građana u Hrvatskoj.
Građanska neposlušnost ima za cilj skrenuti pažnju šire javnosti na probleme i ukazati na nepravdu, te time utjecati na promjenu nehumanih, nemoralnih i neetičnih zakona. To se ostvaruje ustrajnim bojkotiranjem i suprotstavljanjem nepravednim i štetnim zakonima uz svjesno preuzimanje pune odgovornosti i podnošenja sankcija za neposluh. Zakoni i propisi nisu uvijek bespogovorno prihvatljivi i bezuvjetno primjenjivi.
U demokratskim zajednicama građanski neposluh kao takav nije kazneno djelo! U demokratskom uređenju sudac ima ovlasti odstupati od propisanih zakonskih kazni ukoliko je utvrdio da se radi o kršenju istih zbog iskrenih moralnih uvjerenja u počinjenu nepravdu.
Slijepo i bespogovorno poštivanje sustava ukazuje na nedostatak senzibiliteta na nepravdu kod građana.
Primjer iz prakse u povijesti je pomaganje odbjeglim robovima koje je bilo protuzakonito, ali moralno. U današnjim okolnostima, ukoliko bi nam zakon zabranio pomaganje odbjeglim robovima , da li bismo poštivali taj zakon?
Iako su kazne koje se danas provode, uvjetno rečeno, humanije od onih u prošlosti, čini se da smo ipak više obespravljeni i nemoćni u perfidnom ustroju cijelog ovog demokratskog sustava.
Ukoliko nas zakon obvezuje na cijepljenje naše djece, hoćemo li se bez propitivanja povinovati tom propisu? Sustav je osmišljen da financijski kažnjava svaki prekršaj, bilo da se radi o nepropisnom parkiranju ili podmirivanju režijskih troškova. Da li bi uvođenje sankcija građanima za neodaziv na izbore bio učinkovita motivacija za veću izlaznost glasača?
U današnjem sustavu vrijednosti svaki pokušaj građanskog neposluha neugodno će nas pomaknuti iz komforne zone, oduzeti nam neke naše povlastice ili će ugroziti našu egzistenciju kojoj prijete ovrhe, kamate i blokade naših tekućih računa. Naše osobne slobode limitirane su dubinom našeg džepa ili debljinom novčanika. Govori li to išta o našim moralnim vrijednostima?
Naša Nataša ima osjećaje koje najbolje oslikava ona od Meše Selimovića. “Bilo bi dobro da sam skitnica. On uvijek može da traži dobre ljude i drage krajeve i nosi vedru dušu otvorenu za široko nebo i slobodan drum koji ne vodi nikuda, koji vodi svakuda”
1 Comment
Kapital mora sam sebe štiti na svaki mogući način. Dugovi moraju biti sakupljeni, hipoteke zatvorene što je brže moguće. Kad, kroz zakonodavni proces, obični ljudi izgube svoje domove, postat će poslušniji te će njima biti lakše upravljati preko čvrste ruke vlasti primijenjene od moći pod bogatstvom bogatih financijera.
Te istine su dobro poznate među našim vodećim ljudima, danas angažiranim u stvaranju imperijalizma koji će upravljati svijetom. Razjedinjavanjem glasača preko političkog stranačkog sustava možemo ih natjerati da troše svoju energiju oko nevažnih pitanja. Na taj način, kroz diskretnu akciju, možemo sebi osigurati to što je tako dobro isplanirano i tako uspješno ostvareno.
Montgau Norman, guverner Engleske banke, u govoru Bankarskoj asocijaciji SAD-a, u New Yorku, 1924.